PSIHOFIZIČKA PRIPREMA ZA POROĐAJ

·

·

ZA POROĐAJ

Porođaj kao prirodan proces koji predstavlja jednu od fizioloških funkcija organizma, trebao bi da bude bezbolan. Međutim, u razvijenim društvima on se poistovećuje sa bolom, patnjom i mukama. Zahvaljujući takvom doživljavanju od strane žena ali i svih ostalih učesnika u porođaju, sa jedne strane partnera, roditelja, prijatelja ali sa druge strane i zdravstvenih radnika, razvijena je čitava industrija lekova, aparata, preparata za obezboljavanje porođaja. Pri tom se često zaboravlja na bebu koja neminovno trpi posledice jer uneseni medikamenti preko posteljice dospevaju do nje i nepovoljno deluju istovremeno menjajući prirodan mehanizam porođaja. Kako do sada još uvek nije pronađen lek koji porođaj čini bezbolnim a nema negativne efekte po ženu i bebu, sa velikom ozbiljnošću treba uzeti u obzir efekat određenih tehnika disanja i relaksacije na obezboljavanje porođajnih kontrakcija i njihov pozitivan uticaj na bebu.

PSIHOFIZIČKA PRIPREMA ZA POROĐAJ

Strah od porođajnih bolova je jedan u nizu strahova koje žena doživljava tokom trudnoće i porođaja. Bolovi za vreme porođaja su jedini prirodni bolovi koji ne sigaliziraju da nešto nije u redu, naprotiv oni ukazuju da je porođaj počeo, a njihovo učestalo javljanje i pojačavanje inteziteta znači da se grlić otvara i porođaj bliži kraju. Strah od bolova ima koren u pričama koje žena sluša i koje su često predimenzionirane kao i od nepoznavanja procedure i prostora u kome će se porođaj odvijati ali i gubitka kontrole nad sopstvenim telom.

KAKO PREVAZIĆI STRAH I PRIPREMITI SE ZA POROĐAJ?

Pravilna i blagovremeno sprovedena edukacija trudnica može da pomogne u prevazilaženju straha od porođaja i porođajnih bolova. Upoznavanje sa fiziologijom trudnoće i mehanizmom porođaja, nastankom kontrakcija, njihovom ulogom u porođaju i načinima savladavanja žena dobija samopouzdanje koje joj pomaže da porođaj doživi kao prijatno iskustvo, a ne kao neminovnu patnju i bol. Psihofizička priprema za porođaj koju trudnice mogu da pohađaju u našim zdravstvenim ustanovama čini sistem vežbi:

  • poboljšanja fizičke kondicije
  • pravilnog disanja za povećanje kapaciteta pluća ovladavanja posebnim tehnikama disanja i usmeravanja pažnje za obezboljavanje kontrakcija
  • zauzimanja određenih položaja kojima se ublažava bol i smanjuje pritisak na matericu tokom porođaja
  • relaksacije, odnosno upravljanja sopstvenim telom radi što efikasnijeg opuštanja tehnike napinjanja kojom se uspešno završava porođaj
PSIHOFIZIČKA PRIPREMA ZA POROĐAJ

Sa psihofizičkom pripremom za porođaj trudnice započinju od 24-te nedelje trudnoće uz saglasnost lekara nakon obavljenog pregleda, što podrazumeva da je grlić čvrst i zatvoren i da nema kontrakcija. U protivnom, ako nije indikovano strogo mirovanje, trudnica se ne uključuje u fizički program vežbi već samo u vežbe disanja i relaksacije. U teorijskom delu se prolazi tok porođaja od momenta početka pa do rađanja bebe.

Trudnice dobijaju važne informacije kako bi što aktivnije sarađivale u porođaju, a to su:

  • koji je pravi trenutakt za polazak u porodilište
  • kako razlikovati prave porođajne od pripremnih kontrakcija
  • u kojoj fazi porođaja se nalaze
  • kroz koje procedure će proći u porodilištu
  • kako sebi da olakšaju i pomognu bebi

Do 34-te nedelje pripreme se sprovode dva puta nedeljno, a od tada do porođaja tri puta. Nakon navršene 36-te nedelje započinje se sa vežbama napinjanja koje će omogućiti rađanje bebe bez zastoja u porođajnom kanalu. U nekim ustanovama je praksa da se u sklopu psihofizičke pripreme obiđu porodilište i boksevi sa bebama kako bi trudnice bile što opuštenije kada dođu na porođaj znajući već kako tamo izgleda. Nekada i na izgled banalne informacije kao što su gde će držati svoje lične stvari koje ponesu ili da li će videti medicinsko osoblje dok leže na stolu mogu znatno da utiču na osećaj sigurnosti. Poznavanje procedura pripreme (pregled, klizma, brijanje) i rutinskih intervencija (dodavanje lekova, prokidanje vodenjaka, epiziotomija) obezbediće bolju saradnju porodilje što skraćuje vreme trajanja porođaja pa time psihofizička priprema ima i preventivni karakter.

NEGA BABINJARE

U toku četvrte faze porođaja koja traje dva sata i tokom koje porodilja ostaje sa svojom bebom u porođajnoj sali. Porodilja je pod intenzivnim nadzorom osoblja porođajne sale. Po isteku vremena premešta se sa bebom na porođajno odelenje. Nakon toga započinje period koji traje 6-8 nedelja i zove se puerperijum (babinje). Tu dolazi do vraćanja tkiva i organa u stanje koje je postojalo pre trudnoće. Bez obzira na način završetka porođaja (vaginalni porođaj ili carski rez) ovi procesi se odvijaju gotovo na isti način. U toj fazi porodilji se ukazuje na prednosti prirodne ishrane i njenom značaju za novorođenče. Govori joj se o značaju genitalne higijene, nege rane i dojke i značaju ishrane. U bolnici se ostaje 2-5 dana posle porođaja, zavisno od načina završetka. U otpusnom pismu pacijentkinji se prepisuje eventualna terapija i zakazuje redovna kontrola.

PSIHOFIZIČKA PRIPREMA ZA POROĐAJ

Puerperijum (babinje) je period od 6 nedelja nakon porođaja, tokom koga se organizam žene vraća na stanje koje je prethodilo trudnoći, dešavanjem značajnih fizičkih i psihičkih promena. Obzirom da ćete nakon porođaja u bolnici provesti nekoliko dana (2 nakon vaginalnog, a 4 nakon porođaja Carskim rezom) veći deo promena kroz koje ćete proći dešavaće vam se kod kuće. Da biste prepoznali fizološka (uobičajena) dešavanja napravili smo vodič kroz ovaj period obraćajući posebnu pažnju na organe i sisteme na kojima su promene najizraženije.

Autor: Jelena Šović – Strukovna medicinska sestra -babica



Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Predsednica Udruženja
Melisa Osmanović

Predsednica Udruženja Klub beba trudnica i mama

Rođena 28. septembra 1995. godine u Nišu. Završila je Srednju medicinsku školu, smer pedijatrijska sestra u Novom Sadu, a trenutno pohađa osnovne studije na Visokoj medicinskoj školi. Poseduje sertifikate iz oblasti veb dizajna, multimedije i kozmetologije, kao i iz digitalnog marketing menadžmenta. Već devet godina aktivno se bavi digitalnim marketingom, promocijama i vođenjem kampanja, sa fokusom na brendiranje i komunikaciju u oblasti zdravlja, nege i roditeljstva. Stečeno znanje iz marketing menadžmenta, veb dizajna i multimedije koristi u promociji projekata i edukativnih programa koji povezuju medicinu i savremene digitalne alate. Njen rad prepoznat je kroz brojne projekte, kampanje i edukacije posvećene roditeljstvu, zdravlju i lepoti. Melisa veruje da su znanje, empatija i kreativnost ključ svake promene — i da je upravo to ono što svakodnevno prenosi kroz svoj rad sa porodicama i najmlađima. Poseduje vozačku dozvolu i aktivno govori engleski jezik. Svoj život i rad posvetila je svom Udruženju, a posebno — najmlađima, bebama.